Predstava "Kajbare - zaglazbancije i politikancije'' - oduševite se kabaretom s elementima stand up komedije 19.1. u Histrionskom domu, 50. i posljednja izvedba!
Predstava "Kajbare - zaglazbancije i politikancije" Autor: Bjelovarski kantautor i šansonijer, Mladen Medak Gaga
Odličan kabaret s elementima stand up komedije, predočene nam sa stajališta običnog čovjeka, kajkavca – Gage, koji na sebi svojstven način, kroz igru i pjesmu progovara o svakodnevnim dilemama ''malog čovjeka".
Predstava je do sada izvedena više od 90 puta. Između ostaloga nasmijala je građane u Koprivnici, Križevcima, Đurđevcu, Pitomači, Ludbregu, Čakovcu, Varaždinu, Bjelovaru, Vrbovcu, Garešnici, Čazmi, Mariji Bistrici, Križu, Maloj Subotici, Zagrebu (8. Međunarodni festival kabarea Gumbekovi dani 2015. u Histrionskom domu).
O autoru
Mladen Medak Gaga, glazbom se ozbiljnije počeo baviti 1992. godine, kada je s djelovanjem započeo u glazbenom sastavu 'Stare staze', pa je u to vrijeme aktivnije krenuo s pisanjem glazbe i stihova.
Već 1994. godine, Gaga se na samostalnom albumu 'Starih staza' pojavljuje kao autor glazbe i teksta za četiri pjesme i još kao autor teksta za dvije. Naredne, 1995.godine, Gaga piše glazbu i tekst za pjesmu ''Ritam ljubavi mi daj'', s kojom''Stare staze'' nastupaju na Dori, hrvatskom festivalu izbora pjesme za Euroviziju.
Gaga 1996. godine prestaje s djelovanjem u 'Starim stazama'. Nakon toga povremeno piše za druge, a 2003. godine ponovno se aktivnije vraća glazbi, pa i sam nastupa na festivalima. Njegove pjesme, uz spomenutu Doru, mogli ste čuti na 'Brod festu' u Slavonskom Brodu, na 'Zlatnim žicama Slavonije' u Požegi, na 'Glazbenom festivalu Podravine i Podravlja' u Pitomači (1. nagrada 2010., 2. nagrada 2012., 1. nagrada 2014.), na koprivničkim festivalima 'Od srca' srcu' i Festivalu šansone 'Zvonimir Golob', na zagrebačkom Chansonfestu, na Festivalu šaljive šansone u Blatu na Korčuli ( na kojem je 2005.godine osvojio Grand prix, a 2007. prvu nagradu stručnoga žirija, dok je 2008. godine za skladbu 'Petrovi vjetrovi' osvojio Grand Prix festivala i prvu nagradu publike istovremeno).
Njegova izričajna prepoznatljivost očituje se u jednostavnim glazbenim formama šansonijerskog opredjeljenja i, uglavnom, u epskim, humorističnim tekstovima, koji za teme imaju svakodnevnu preokupaciju običnih, 'malih' ljudi ili pak s iste pozicije satirično progovara o politici i političarima. Tekstovi i glazba su mu 'pitkiji', razumljiviji nego većini autora koja ima slično stilsko opredjeljenje, ali istovremeno odbacuje nakanu i ambicije prema visokoliterarnim dometima te osvaja neposrednošću.
